OD PERASTA DO PERASTA

in Vijesti

Živeći u ovom paklenom tempu posla i svakojakih obveza koje običan čovjek poput mene teško stiže i dostiže, često mi kroz glavu proleti misao na Perast pa me kao corpo morto zaustavi na mjestu, zategne konope, usidri i smiri, otrgne iz struje suludoga stila života, vremena koje leti i sve pred sobom neumoljivo nosi, bez milosti, ne dajući ni daha ni predaha. Tako se povremeno zakačim za tu perašku bovu i stari vez koji je već postao mojim „vlasništvom“, kao da sam ga od ćaće i dida naslijedio  jer ja u Perast ne dolazim jedanput godišnje, nego sam stalno tu, vezan i usidren, a Perast, jadan i bidan, odlazi i dolazi iz svoje pečalbe, svakidašnjih poslova i obveza koje mora obavljati i služiti tamo nekom euru, dolaru, kruni, kuni ili dinaru, ni sam ne znajući zašto, komu ni kako.

Tako moj Perast bezglavo trči i crnči po cijele dane, a ja sjedim na rivi, pijem kavu, gledam Gospu od Škrpjela i s morskom vilom raspravljam o tome jesu li oni stari trubaduri iz Kotora poznavali trogirske i šibenske, te kako su napjevi iz puka i šire unutrašnjosti utjecali na profinjenu gosparsku glazbu onoga starog vrimena i što bi na to rekao sveti Duje, a što sveti Vlaho. More se lijeno ginga među Verigama, baškari se i zajedno se sa mnom odmara. Sveti Ilija odozgo mi pripetaje jesam li dobro smislio onaj stih koji dolazi na smanjeni septakord drugog stupnja  As dura, a ja čekam da Perast konačno uhvati malo vremena, vrati se festivalu klapa, pa da tu dvojbu i još nekoliko detalja zajedno raspravimo.

Međunarodni festival klapa u Perastu, po mom osobnom sudu, nakon FDK-a Omiš najznačajniji je i najvrjedniji susret klapa općenito za mali klapski svijet kojemu pripadamo. Festival je izvrsno čuo i osjetio potrebu klapa i klapskih pjevača, te ju je jasno i na najbolji mogući način spojio s aspektima i promišljanjima struke, sublimirajući ove dvije najvažnije silnice, dajući im novu dimenziju osobito na polju razvoja i popularizacije klapske pjesme u Boki i cijeloj klapskoj regiji Mediterana, koja polako, zahvaljujući festivalu, postaje sve veća i veća, pa proždire, ruši granica i gura sve od sebe i pred sobom, što bi klapi i pjesmi stalo na put.

Ovim svojim promišljanjima Od Perasta do Perasta nije mi namjera ustvrditi kako je sve sjajno, idealno i fenomenalno u Perastu, niti analizirati napjeve, tonsku građu, nove skladbe ili postignuća i vrjednote Festivala i zaslužne pojedince.

Htio sam zapravo iznijeti svoju osobnu impresiju i viđenje,  svjedočiti kao pjevač, voditelj ili notni pisar koji se okušavao i okušava u Perastu. Kroz godine koje lete, kada bih sreo nekoga klapskoga brata ili sestru, obvezno bismo se zajedno usidrili na onu moju perašku bovu, zastali u vremenu pa potražili slobodan stol u hladu, bacili ćakulu, i na rastanku, prije nego što zaplovi svatko svojom rutom, dogovorili ponovni susret na istom mjestu.

Moj se Perast nekom magijom otisnuo u mene i moju dušu, ali mi se čini da to nije slučaj samo kod mene, nego i kod svih onih koji su ga pohodili ili će ga pohoditi.

Bliži se vrijeme moga polaska u Perast. Nestrpljiv sam odrišit konope i razvit jedra. Koji je to gušt isploviti sa bandom prekaljenih galiota i partit put Boke…! Tamo će me naći tko me treba: na vezu sam usidren, na rivi ispred Trga svetog Nikole ove i sljedećih godina, na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu.

Tomislav Sušac

Članak je objavljen 2014. godine, nalazi se na internet stranici Međunarodnog festivala klapa Perast u rubrici: „KLAPSKI ZNALCI O FESTIVALU KLAPA PERAST“ .

 

SJEĆANJE NA PERAST

Davne 2002. godine utemeljen je u Perastu, Boka kotorska, festival koji je ostavio veliki trag u klapskoj baštini. U razdoblju duljem od 20 godina postojanja Festival u Perastu profilirao se i kao svjetionik mediteranske tradicijske vokalne glazbe u Boki kotorskoj i šire. Festival je donio novi zamah klapama i obrađivačima koji su se služili bogatim fundusom Boke što su ga zabilježili najznačajniji melografi ovih prostora druge polovice 19. stoljeća, Kuba i Kuhač.

Festival je izdao više od 800 obrada izvornih napjeva i novih skladbi u svojim notnim edicijama, a sve njegove aktivnosti i projekti mogu stajati uz bok s najvećim sličnim festivalima Mediterana. Na festivalu je nastupilo više od 500 klapa iz regije, što samo po sebi govori o ugledu festivala. Naime, za ta postignuća nije zaslužan samo Perast i Boka kao povijesni i geografski rariteti, nego i sjajni ljudi koji čine razliku, direktor festivala Milan Kovačević i umjetnički direktor Jasminko Šetka.

Bili su duša i srce festivala, strastveno su živjeli festival i utkali u njega sav svoj ljudski i profesionalni potencijal. Teško da se takva uspješna i plodna sinergija ljudi, vremena i prostora može ponoviti. Iznimno sam sretan da sam i sâm bio dio tog zlatnog doba festivala koji nikad neću zaboraviti. Ipak, ostaje žal što ti dani odlaze u ropotarnicu povijesti iako festival i danas egzistira, boreći se s novim vjetrovima današnjeg nepredvidivog vremena.

Klapa Trebižat nastupala je u Perastu osam puta na raznim festivalskih večerima od 2012. do 2016. godine ali posebno bi izdvojio obrade bokeljskih napjeva koje je tadašnji voditelj klape Ivica Kaleb priredio za festival kao i jednu moju obradu izvornog bokeljskog napjeva.

Odabrani i priređeni bokeljski napjevi najbolje odgovaraju karakteru i mogućnostima klape Trebižat koja je, po mom sudu, tada u toj postavi možda i najbolje pjevala ikada. Da se na zaborave pjesme, nastupi, ljudi, doživljaji, anegdote, vratolomije i grompade koje su krasile pohode klape Trebižat u Perast, napisao sam ovo moje „SJEĆANJE NA PERAST“,  a u linkovima možete poslušati izvedbe.

Tomislav Sušac,   10. travnja 2026. godine

 

    1. Rano rani, izvorni napjev iz Boke kotorske, obrada Ivica Kaleb

    1Kuba, Ludvík, Pjesme dalmatske iz Boke (1907.g.), HAZU, Zagreb,

    2Jakša Primorac i Zlata Marjanović, Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907.g.),

    Perast, 2015., napjev pod br. 124/125

 

    1. Zaspa junak pod jelom zelenom, izvorni napjev iz Boke kotorske, obrada Ivica Kaleb

    1Kuba, Ludvík, Pjesme dalmatske iz Boke (1907.g.), HAZU, Zagreb,

    2Bersa, Vladoje, Zbornik hrvatskih narodnih popievaka (3. knjiga), HAZU,

    Zagreb, 1944., str. 134, napjev br. 399

    3Jakša Primorac i Zlata Marjanović, Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907.g.),

    Perast, 2015.,str. 285, napjev pod br. 151

 

 

    1. Oj djevojko draga dušo moja, izvorni napjev iz Boke kotorske, obrada Tomislav Sušac

    1Kuba, Ludvík, Pjesme dalmatske iz Boke (1907.g.), HAZU, Zagreb,

    2Jakša Primorac i Zlata Marjanović, Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907.g.),

    Perast, 2015.,str. 270, napjev pod br. 93

Back to top