Pored puhačkog orkestra, sastavni dio društva je i Folklorna sekcija. Prvi zabilježen nastup sekcije je bio u Tomislavgradu 1925. godine.
Narodne pjesme i plesovi tog doba, sve do šezdesetih godina, bili su sastavni dio života hercegovačkog kraja i sekcija se povremeno pojavljivala, da bi 1973. godine u vremenu kada su se narodne pjesme, plesovi i dobar dio običaja u naletu modernog, počeli zaboravljati, rad sekcije ponovno aktivira, te neprekidno djeluje i danas. Folklor je dobio stručno vodstvo u osobi profesora Vide Bagura iz Metkovića koji najzaslužniji za oživljavanje folklorne sekcije, te koji je danas postao nezaobilazan autoritet kada govorimo o folkloru u Hrvata.
1974. godine Folklorna sekcija, sastavljena od tri generacije, učestvuje u radu SUFJ održanog u Čapljini, sa stručnim voditeljem profesorom Bagurom , kada su prikazane pjesme našeg kraja te je stručni kongres potvrdio i njihovu izvornost.
Stručno vođenje Folklorne sekcije nastavlja Ivo Sušac «Bronđa» iz Trebižata, koji vodi sve generacije koje slijede, te isto čini i danas, brinući da se tradicija i običaji ne zaborave.
Teško je nabrojiti mnogobrojne nastupe sekcije, stoga ćemo kazati da je ista imala značajne nastupe u Mostaru, Posušju, Sarajevu, Ohridu, Zagrebu, Ljubljani, Vinkovcima, Mađarskoj, Njemačkoj, Češkoj i mnogim drugi, mjestima, što pokazuje da uspjesi HKUD-a «Seljačka sloga» iz Trebižata nisu slučajni, već da je kultura odavno postala filozofija življenja i napretka mjesta.
Kroz gotovo stoljeće, Folklorna sekcija redovito izvodi završno kolo iz opere «Ero s onog svijeta» od Jakova Gotovca, uz muziciranje puhačkog orkestra HKUD-a, što je postalo tradicija i svojevrsnim obilježjem HKUD-a «Seljačka sloga» iz Trebižata.