NOVI PRILOZI ZA NAZIV TREBIŽAT
Novu svijetlost na naziv sela , toponim Trebižat, mogla bi dati razmatranja hrvatskog znanstvenika iz Rovinja, Branimira Crljenka.
Selo Trebižat okruženo je ilirskim naslijeđem, a dio polja koje pripada donjem Trebižatu ima naziv Krč.
Uz to , ovdje je riječ da su jedinstveni toponimi sastavnice u formiranju identiteta. A raspoređenost toponima koji se ponavljaju od Hercegovine do Istre možda je dijelom posljedica prenošenja u migracijama pred Osmanlijama.
Pripremio: Kažimir Vrankić, Zagreb
Branimir Crljenko Rovinj
SLAVENSKO I POSLAVENJENO U TOPONIMIJI ISTRE
ILIRSKO, ROMANSKO I SLAVENSKO U TOPONIMIJI ISTRE
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
U blizini brda Perun nalaze se naseljena mjesta Trebišća i Potrebišća, a u Buzšttini selo Trebež. U tim nazivima prepoznajemo praslavenski izraz »trebit« u značenju žrtvovati. Ta je riječ prvotno značila krčiti i čistiti. Otuda star izraz za krčevinu — »trebežina«, za krčitelj — »trebežnik«. Kako je krčenje rad nužan za život, »treba« odnosno „potreba“ postaje izraz za sve bez čega se ne može. Poganska »treba« — religijski obred žrtvovanja bogu Perunu — također se smatrao potrebom, zato se tako i nazivao. Tako je praslavenska riječ ušla u religijsku terminologiju, najprije pogansku a potom i kršćansku. Otuda se i danas crkvena knjiga odredene namjene naziva „trebnik“.
Ne treba, medutim, isključiti mogućnost da su imena naselja Trebišća, Potrebišća i Trebež nastala i prema prvotnom značenju riječi »treba«, te da mogu značiti krčevinu, iskrčeno mjesto. I u torn slučaju trebalo bi ih sma-trati vrlo starim, ali ne bismo više mogli tvrditi da su nastali u vrijeme po-ganstva, tj. prije početka IX stoljeća.