NOVI PRILOZI ZA NAZIV TREBIŽAT

Novu svijetlost na naziv sela , toponim Trebižat,  mogla bi dati razmatranja hrvatskog znanstvenika iz Rovinja, Branimira Crljenka.

Selo Trebižat okruženo je ilirskim naslijeđem, a dio polja koje pripada donjem Trebižatu ima naziv Krč.

Uz to , ovdje je riječ da su jedinstveni toponimi sastavnice u formiranju identiteta.  A  raspoređenost  toponima koji se ponavljaju od Hercegovine do Istre  možda je  dijelom posljedica prenošenja u migracijama pred Osmanlijama.

 

Pripremio: Kažimir Vrankić, Zagreb

 

Branimir Crljenko    Rovinj

SLAVENSKO I POSLAVENJENO U TOPONIMIJI ISTRE

ILIRSKO, ROMANSKO I SLAVENSKO U TOPONIMIJI ISTRE

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

U blizini brda Perun nalaze se naseljena mjesta Trebišća i Potrebišća, a u Buzšttini selo Trebež. U tim nazivima prepoznajemo praslavenski izraz »trebit« u značenju žrtvovati. Ta je riječ prvotno značila krčiti i čistiti. Otuda star izraz za krčevinu — »trebežina«, za krčitelj — »trebežnik«. Kako je krčenje rad nužan za život, »treba« odnosno „potreba“  postaje izraz za sve bez čega se ne može. Poganska »treba« — religijski obred žrtvovanja bogu Perunu — također se smatrao potrebom, zato se tako i nazivao. Tako je praslavenska riječ ušla u religijsku terminologiju, najprije pogansku a potom i kršćansku. Otuda se i danas crkvena knjiga odredene namjene naziva „trebnik“.

Ne treba, medutim, isključiti mogućnost da su imena naselja Trebišća, Potrebišća i Trebež nastala i prema prvotnom značenju riječi »treba«, te da mogu značiti krčevinu, iskrčeno mjesto. I u torn slučaju trebalo bi ih sma-trati vrlo starim, ali ne bismo više mogli tvrditi da su nastali u vrijeme po-ganstva, tj. prije početka IX stoljeća.

Back to top